Osjećate se anksiozno? Možda nije ono što mislite... Povezanost hrane, upale i vašeg uma - nova perspektiva na stres i anksioznost

Ako se često osjećate napeto, tjeskobno ili emocionalno iscrpljeno, a pritom ne pronalazite jasan vanjski uzrok, možda je vrijeme da pogledate u vaš frižider.

Iako stres obično povezujemo s užurbanim načinom života ili emocionalnim izazovima, sve više znanstvenih dokaza sugerira kako ono što jedemo može snažno utjecati na naš živčani sustav. Konkretno, prehrambene intolerancije mogu potaknuti upalne procese u tijelu koji posredno utječu na emocionalno stanje i razinu anksioznosti.

Što je prehrambena intolerancija i kako se razlikuje od alergije

Prehrambena intolerancija nije isto što i alergija. Alergija izaziva brzu i ponekad ozbiljnu imunološku reakciju, dok je intolerancija sporija, dugotrajnija i često prikrivena reakcija organizma na određene namirnice.

Simptomi intolerancije uključuju:

• nadutost i probavne smetnje
  
• kronični umor
  
• glavobolje
  
• promjene raspoloženja
  
• anksioznost i razdražljivost
  

Ovi simptomi mogu biti toliko suptilni i raspršeni da ih ne povezujemo s prehranom, nego ih pripisujemo svakodnevnom stresu.

Kako prehrana potiče upalu – a upala utječe na um

Kada redovito konzumiramo namirnice na koje naš organizam ne reagira dobro, dolazi do razvoja kronične niskogradijentne upale. To je oblik tihe upale koja ne izaziva akutne simptome, ali dugoročno utječe na različite sustave u tijelu, uključujući i mozak.

Znanstvena istraživanja potvrđuju da upalni procesi mogu poremetiti kemijsku ravnotežu mozga i povećati razinu hormona stresa, poput kortizola. Osovina crijeva i mozga – poznata i kao crijevno-moždana os – ključan je mehanizam preko kojeg stanje naših crijeva utječe na emocije, koncentraciju i mentalnu otpornost.

Studije, poput one objavljene u Journal of Neuroinflammation, otkrivaju kako povećani upalni markeri u tijelu koreliraju s pojačanom aktivnošću amigdale – dijela mozga koji regulira osjećaj straha i stresa. Kronična upala, uzrokovana intolerancijom na hranu, tako može „programirati“ mozak na trajnu emocionalnu napetost.

Najčešće namirnice koje potiču upalu

Intolerancije su individualne, no najčešći uzročnici uključuju:

• gluten
  
• mliječne proizvode (osobito laktozu)
  
• jaja
  
• soju
  
• prerađeni šećer i aditive
  

Ove namirnice mogu poticati oslabljenu funkciju crijevne barijere, što omogućava ulazak upalnih tvari u krvotok i utjecaj na mozak.

Kako prepoznati je li hrana uzrok vaše anksioznosti

1. Vodite dnevnik prehrane i raspoloženja – pratite povezanost između obroka i mentalnog stanja kroz nekoliko tjedana
   
2. Isprobajte eliminacijsku dijetu – uklonite potencijalne uzročnike upale na nekoliko tjedana, zatim ih pažljivo vratite u prehranu
   
3. Napravite testove intolerancije – dostupni su u obliku krvi ili analize kapilarne krvi
   
4. Uvedite prehranu koja podržava crijevnu ravnotežu – fermentirane namirnice, vlakna, antioksidansi i omega-3 masne kiseline
   

Praktične navike koje mogu pomoći

• jedite polako i svjesno, bez ometanja
  
• uključite probiotike i prebiotike u svakodnevnu prehranu
  
• pijte dovoljno vode
  
• redovito se krećite jer tjelesna aktivnost umanjuje razinu upalnih markera i potiče lučenje endorfina
  

Ako ste već radili na mentalnom zdravlju kroz psihoterapiju, mindfulness ili tehnike upravljanja stresom, ali se i dalje osjećate napeto i anksiozno, možda je vrijeme da pogledate unutra – doslovno. Naše tijelo i um su neraskidivo povezani, a hrana koju konzumiramo ima moć da nas stabilizira, no jednako tako i da nas emocionalno izbaci iz ravnoteže.

Anksioznost nije uvijek posljedica mentalnog pritiska – ponekad je rezultat narušene prehrane i probave.