Kako sačuvati mentalnu snagu i smanjiti utjecaj loših vijesti na svakodnevni život

U vremenu kada nas svakodnevno preplavljuju vijesti o ratovima, krizama, klimatskim prijetnjama i ekonomskim neizvjesnostima, zadržati unutarnji mir i mentalnu stabilnost postaje pravi izazov.

Kako ostati priseban dok titlovi vrište najnovije katastrofe, a algoritmi nas navode da stalno provjeravamo nove informacije?

Upravo sada, više nego ikada, važno je znati: možete odabrati kako ćete štititi vlastiti um.

U ovom članku donosimo najbolje znanstveno potkrijepljene savjete kako ojačati mentalnu otpornost, smanjiti utjecaj negativnih vijesti i njegovati unutarnji osjećaj sigurnosti – bez zatvaranja očiju pred svijetom.

Vijesti nisu neutralne: kako informiranje utječe na Vašu psihu

Suvremena istraživanja potvrđuju da prekomjerna izloženost negativnim vijestima može dovesti do porasta stresa, tjeskobe, pa čak i simptoma posttraumatskog stresa.

• Studija iz British Journal of Psychology (2020.) pokazala je da su ljudi koji svakodnevno prate vijesti o krizama imali izraženije simptome anksioznosti i manju sposobnost koncentracije.
  
• Istraživanje sa Sveučilišta u Pennsylvaniji (Johnston & Davey, 1997.) otkrilo je da već 14 minuta izlaganja negativnim vijestima povećava osjećaj tjeskobe, pesimizma i beznađa – čak i kad osoba nije izravno pogođena događajem.
  

To ne znači da biste trebali ignorirati stvarnost, već da naučite birati kako i koliko je konzumirate.

S vremenom sam, kao i svi, primijetila da su mi dani počeli ovisiti o tonu vijesti koje bih prvo pročitala ujutro. Jedan naslov bio je dovoljan da pokrene val tjeskobe.

Tada sam odlučila preokrenuti naviku. Umjesto da dan započinjem skrolanjem, uvela sam jednostavnu rutinu: 10 minuta meditacije i čitanje vijesti tek nakon doručka. Učinak? Osjetno manji osjećaj preopterećenosti i više prisutnosti – ne samo u mislima, već i u tijelu.

Šest znanstveno utemeljenih navika za mentalnu snagu u eri nepodnošljive informiranosti

1. Ograničite vrijeme konzumiranja vijesti

Postavite jasne granice: provjeravajte vijesti jednom do dva puta dnevno u točno određeno vrijeme (npr. nakon ručka). Istraživanja pokazuju da je ograničavanje medijske konzumacije povezano s boljim emocionalnim blagostanjem (Thompson et al., Health Communication, 2022.).

2. Birajte izvore – kvaliteta, ne količina

Odaberite pouzdane, umjerene izvore. Izbjegavajte portale koji koriste senzacionalističke naslove i “breaking news” kulturu. Znanstvena analiza iz PLOS ONE (2021.) upozorava da clickbait stil povećava emocionalnu reaktivnost i može pojačati kronični stres.

3. Uvedite digitalnu dijetu – osobito prije spavanja

Svjetlo ekrana i emocionalno nabijeni sadržaji prije sna smanjuju kvalitetu sna i produžuju vrijeme uspavljivanja (Harvard Medical School, 2019.). Preporuka: isključite ekrane barem 30 minuta prije odlaska na spavanje.

4. Zamijenite doomscrolling sa svjesnim informiranjem

Umjesto refleksnog skrolanja, pokušajte čitati dnevne izvještaje u jednom sjedenju, bez dodatnog pretraživanja. Ovo smanjuje tzv. “sindrom informacijskog preopterećenja” koji je povezan s rastućim osjećajem bespomoćnosti (Bawden & Robinson, 2009.).

5. Jačajte psihološku otpornost svjesnim navikama

Otpornost se gradi svakodnevno. Meditacija, fizička aktivnost i vođenje dnevnika imaju kumulativan učinak na smanjenje anksioznosti. Meta-analiza iz Clinical Psychology Review (2010.) potvrđuje da mindfulness praksa značajno poboljšava emocionalnu regulaciju i smanjuje impulzivne reakcije na stresore.

6. Dajte prednost stvarnim kontaktima

Suočavanje s tjeskobom puno je lakše u društvu drugih. Kvalitetni odnosi su zaštitni faktor protiv depresije i stresa – čak jači od prehrane i fizičke aktivnosti, prema 75-godišnjoj Harvardovoj studiji o ljudskoj sreći (Waldinger & Schulz, 2023.).

Kako pretvoriti zabrinutost u korisnu akciju?

Osjećaj straha najčešće raste kad osjećamo da nemamo kontrolu. Umjesto pasivne brige, postavite si pitanje: Što konkretno mogu učiniti danas?

To može biti donacija, volontiranje, pisanje pisama podrške ili jednostavno odluka da budete stabilna, mirnija osoba u vlastitom mikrookruženju. Znanstveni koncept “aktivnog suočavanja” pokazuje da upravo ovakve male akcije jačaju osjećaj smisla i osobne snage (Lazarus & Folkman, 1984.).

Svijet se možda ne može umiriti, ali Vi možete

Ne možemo promijeniti tijek svjetskih događaja – ali možemo promijeniti način na koji ih proživljavamo. Mentalna snaga ne znači ignoriranje stvarnosti, već izgradnju unutarnjeg prostora u kojem nas ona ne preplavljuje.

U tom prostoru raste otpornost. I iz dana u dan, ona postaje izbor koji oblikuje cijeli Vaš život.